Theses metadata

“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.

Export

Creator:	Aćimić Remiković, Milena
Title:	Rodna ravnopravnost i jurisprudencija: Korišćenje međunarodnih rodnih standarda za ostvarivanje ženskih prava u crnogorskoj legislativi i sudskoj praksi
Copyright date:	2024
Trajni link:	https://phaidra.ucg.ac.me/detail_object/o:1998?tab=0#mda
Pregled teze:
Download link:
Select license:	Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)

Academic metadata

Theses Type:	Phd. theses
Academic Expertise :	Društveno-humanističke nauke
Academic Title:	doktor nauka - pravne nauke
University:	Univerzitet Crne Gore
Faculty:	Pravni fakultet
Group:	Studijski program Pravne nauke

Other Theses Metadata

Title translated:	Gender Equality and Jurisprudence: Using International Gender Standards to Promote Women s Rights in Montenegrin Legislation and Judicial Practice
Format:	PDF/A (pages)
Abstract:	Naziv disertacije "Rodna ravnopravnost i jurisprudencija: Korišćenje međunarodnih rodnih standarda za ostvarivanje ženskih prava u crnogorskoj legislativi i sudskoj praksi" upućuje na slojevitu analizu rodne ravnopravnosti, posmatranu kroz prizmu dva referentna pravna okvira - međunarodnog i nacionalnog pravnog okvira. Polazeći od premisa feminističke jurisprudencije, ova disertacija oslanja se na ideju da pravo nije samo puki zbir normi, već instrument stvaranja društvenih vrijednosti i pravde, stoga ključni mehanizam za uživanje prava žena i postizanje rodne ravnopravnosti. U toj perspektivi, ova disertacija ispituje delikatnu koleraciju između roda i pravne nauke, fokusirajući se, sa posebnom pažnjom, na specifične izazove i perspektive crnogorske jurisprudencije u tom kontekstu. Osnovni cilj disertacije ogleda se u ispitivanju adekvatnosti i sposobnosti nacionalne legislative i sudske prakse u postizanju rodne ravnopravnosti. Istraživanje se temelji na interdisciplinarnom pristupu, koristeći analizu nacionalne, međunarodne i uporedne jurisprudencije, odnosno legislative i pravnih praksi, kao i značajnih teorijskih izvora i empirijskih podataka prikupljenih tokom istraživanja. Metodološki okvir je, stoga, obuhvatao standardnu pravnu hermeneutiku, uz poseban naglasak na upotrebu feminističkih pravnih metoda koji su usmjerili istraživački pravac ove disertacije, posebno u pogledu postavljanja istraživačkih pitanja i hipoteza disertacije, i to sa posebnim akcentom na postavljanje “ženskog pitanja” u pravu: kakav je uticaj crnogorske jurisprudencije, odnosno legislative i sudske prakse na žene, i na koje načine ih treba promijeniti ili dublje transformisati? Ovo istraživanje obuhvatilo je, dakle, složen proces korišćenja metoda zasnovanih na feminističkoj metodologiji i epistemologiji na osnovu sprovođenja analiza koje nisu androcentrične i diskriminatorne. Ovim se obuhvatila studiozna, podrobna i iscrpljuća analiza legislativnih tekstova i sudske prakse koji su ponudili vrijedna iskustva i rješenja u ovom području. Rezultati istraživanja ukazuju da je rod u crnogorskoj pravnoj nauci i praksi dugo bio ignorisan, pa njeni nalazi imaju potencijal da daju značajan naučni doprinos, pružajući temelje za dalji razvoj crnogorske feminističke jurisprudencije i borbe za postizanje rodne ravnopravnosti kroz pravo. Njena važnost, međutim, ne leži samo u popunjavanju akademske praznine već i u postavljanju temelja za dalji razvoj ove oblasti, ali i potencijalno važnog praktičnog doprinosa koji može poslužiti kao vodič kreatorima legislativnih rješenja, politika, licima koji ih sprovode i širim pravničkim krugovima. Sprovodeno istraživanje ukazalao je na značajne nedostatnosti u domaćem pravnom okviru, koji još uvijek nije u potpunosti usklađen sa međunarodnim rodnim standardima, pa su u ovoj disertaciji ponuđene vrijedne smjernice i preporuke, uz naglašavanje potrebe za dubljom reformom u različitim područjima od značaja za ovu oblast, sve u cilju zaokruživanja pravnog okvira i sudske prakse iz predmetne oblasti. Sprovedeno istraživanje ima za cilj da ponudi svoj potencijalni doprinos crnogorskoj pravnoj nauci ukazujući na važnost roda kao kategorije pravne značajnosti, stavljajući ga u središte analize crnogorskog pravnog sistema. Ovim se težilo postavljanju temelja za buduća istraživanja i otvaranju prostora za inovativne pristupe u pravnom regulisanju rodnih pitanja. Nalazi disertacije u smislu njene nacionalne relevantnosti, dakle, naglašavaju hitnost implementacije predloženih smjernica i unaprjeđenja svijesti o važnosti rodne perspektive u cjelokupnoj crnogorskoj jurisprudenciji. Sa aspekta međunarodne valorizacije ovog istraživanja, zaključeno je da je ostvareni napredak ka postizanju rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori ograničen, a zauzelo se i pojasnilo značajno teorijsko stanoviše da napredak "ka" rodnoj ravnopravnosti, u stvari, nije progresivan i ne znači nužno da se doista teži ostvarivanju rodne ravnopravnosti u praksi. Na primjeru analiziranih crnogorskih zakonskih rješenja, dakle, iznjedrilo se gledište da su, možda, zakonodavna rješenja koja naizgled imaju za cilj postizanje rodne ravnopravnosti, zapravo inherentno ograničena, i da je napredak ka rodnoj ravnopravnosti ograničen, odnosno dopušten samo onoliko koliko to dozvoljava održavanje struktura rodne podređenosti.
Abstract:	The title of the dissertation “Gender Equality and Jurisprudence: Utilizing International Gender Standards to Realize Women's Rights in Montenegrin Legislation and Judicial Practice”, indicates a multifaceted analysis of gender equality examined through the lenses of two reference legal frameworks— international and national legal framework. Starting from the premises of feminist jurisprudence, this dissertation adopts the idea that law is not merely a collection of norms but a tool for creating societal values and justice, serving as a key mechanism for the enjoyment of women's rights and the achievement of gender equality. From this perspective, the dissertation explores the complex correlation between gender and legal science, focusing in particular on the specific challenges and perspectives of Montenegrin jurisprudence within this context. The primary objective of the dissertation is to assess the adequacy and capacity of national legislation and judicial practice in achieving gender equality. The research relies on an interdisciplinary approach, incorporating analyses of national, international, and comparative jurisprudence, legislative frameworks, and legal practices, alongside significant theoretical sources and empirical data collected during the research process. The methodological framework encompasses standard legal hermeneutics, with a particular emphasis on the use of feminist legal methods that shaped the research direction of this dissertation. Special attention was given to posing research questions and hypotheses, particularly emphasizing the “woman question” in law: What is the impact of Montenegrin jurisprudence— legislation and judicial practice— on women, and how should it be changed or further transformed? This research involved a complex process of applying methods based on feminist methodology and epistemology, conducting analyses that are neither androcentric nor discriminatory. This approach encompassed a detailed, comprehensive analysis of legislative texts and judicial practices that provided valuable experiences and solutions within this field. The findings of the research indicate that gender has long been ignored in Montenegrin legal science and practice. The dissertation's conclusions have the potential to offer a significant scientific contribution, providing a foundation for the further development of Montenegrin feminist jurisprudence and the pursuit of gender equality through law. Its importance, however, lies not only in filling an academic gap but also in laying the groundwork for further development in this area and potentially offering a practical contribution that may serve as a guide for policymakers, legislators, law enforcement officials, and broader legal circles. The research highlighted significant deficiencies within the national legal framework, which still does not fully align with international gender standards. The dissertation offers valuable guidelines and recommendations, emphasizing the need for deeper reforms in various areas relevant to this field, all aimed at completing the legal framework and judicial practice in the subject area. The research aims to make a potential contribution to Montenegrin legal science by underscoring the importance of gender as a legally significant category, placing it at the center of the analysis of the Montenegrin legal system. This effort sought to lay the groundwork for future research and open space for innovative approaches to the legal regulation of gender issues. In terms of its national relevance, the dissertation's findings highlight the urgency of implementing the proposed guidelines and improving awareness of the importance of the gender perspective in Montenegrin jurisprudence. From the perspective of the international evaluation of this research, it was concluded that progress toward gender equality in Montenegro remains limited. The theoretical stance was clarified that progress toward gender equality is not necessarily progressive and does not inherently imply a genuine pursuit of gender equality in practice. The analysis of Montenegrin legal solutions revealed the view that legislative solutions that ostensibly aim to achieve gender equality may, in fact, be inherently limited, with progress toward gender equality permitted only to the extent that it maintains existing structures of gender subordination.
Authors Key words:	rodna ravnopravnost, feministička jurisprudencija, međunarodni rodni standardi, prava žena, crnogorska jurisprudencija, legislativa, sudska praksa, reforme
Authors Key words:	gender equality, feminist jurisprudence, international gender standards, women's rights, Montenegrin jurisprudence, legislation, judicial practice, reforms
Language:	Serbian

Abstract:

Naziv disertacije "Rodna ravnopravnost i jurisprudencija: Korišćenje međunarodnih rodnih standarda za ostvarivanje ženskih prava u crnogorskoj legislativi i sudskoj praksi" upućuje na slojevitu analizu rodne ravnopravnosti, posmatranu kroz prizmu dva referentna pravna okvira - međunarodnog i nacionalnog pravnog okvira. Polazeći od premisa feminističke jurisprudencije, ova disertacija oslanja se na ideju da pravo nije samo puki zbir normi, već instrument stvaranja društvenih vrijednosti i pravde, stoga ključni mehanizam za uživanje prava žena i postizanje rodne ravnopravnosti. U toj perspektivi, ova disertacija ispituje delikatnu koleraciju između roda i pravne nauke, fokusirajući se, sa posebnom pažnjom, na specifične izazove i perspektive crnogorske jurisprudencije u tom kontekstu. Osnovni cilj disertacije ogleda se u ispitivanju adekvatnosti i sposobnosti nacionalne legislative i sudske prakse u postizanju rodne ravnopravnosti. Istraživanje se temelji na interdisciplinarnom pristupu, koristeći analizu nacionalne, međunarodne i uporedne jurisprudencije, odnosno legislative i pravnih praksi, kao i značajnih teorijskih izvora i empirijskih podataka prikupljenih tokom istraživanja. Metodološki okvir je, stoga, obuhvatao standardnu pravnu hermeneutiku, uz poseban naglasak na upotrebu feminističkih pravnih metoda koji su usmjerili istraživački pravac ove disertacije, posebno u pogledu postavljanja istraživačkih pitanja i hipoteza disertacije, i to sa posebnim akcentom na postavljanje “ženskog pitanja” u pravu: kakav je uticaj crnogorske jurisprudencije, odnosno legislative i sudske prakse na žene, i na koje načine ih treba promijeniti ili dublje transformisati? Ovo istraživanje obuhvatilo je, dakle, složen proces korišćenja metoda zasnovanih na feminističkoj metodologiji i epistemologiji na osnovu sprovođenja analiza koje nisu androcentrične i diskriminatorne. Ovim se obuhvatila studiozna, podrobna i iscrpljuća analiza legislativnih tekstova i sudske prakse koji su ponudili vrijedna iskustva i rješenja u ovom području. Rezultati istraživanja ukazuju da je rod u crnogorskoj pravnoj nauci i praksi dugo bio ignorisan, pa njeni nalazi imaju potencijal da daju značajan naučni doprinos, pružajući temelje za dalji razvoj crnogorske feminističke jurisprudencije i borbe za postizanje rodne ravnopravnosti kroz pravo. Njena važnost, međutim, ne leži samo u popunjavanju akademske praznine već i u postavljanju temelja za dalji razvoj ove oblasti, ali i potencijalno važnog praktičnog doprinosa koji može poslužiti kao vodič kreatorima legislativnih rješenja, politika, licima koji ih sprovode i širim pravničkim krugovima. Sprovodeno istraživanje ukazalao je na značajne nedostatnosti u domaćem pravnom okviru, koji još uvijek nije u potpunosti usklađen sa međunarodnim rodnim standardima, pa su u ovoj disertaciji ponuđene vrijedne smjernice i preporuke, uz naglašavanje potrebe za dubljom reformom u različitim područjima od značaja za ovu oblast, sve u cilju zaokruživanja pravnog okvira i sudske prakse iz predmetne oblasti. Sprovedeno istraživanje ima za cilj da ponudi svoj potencijalni doprinos crnogorskoj pravnoj nauci ukazujući na važnost roda kao kategorije pravne značajnosti, stavljajući ga u središte analize crnogorskog pravnog sistema. Ovim se težilo postavljanju temelja za buduća istraživanja i otvaranju prostora za inovativne pristupe u pravnom regulisanju rodnih pitanja. Nalazi disertacije u smislu njene nacionalne relevantnosti, dakle, naglašavaju hitnost implementacije predloženih smjernica i unaprjeđenja svijesti o važnosti rodne perspektive u cjelokupnoj crnogorskoj jurisprudenciji. Sa aspekta međunarodne valorizacije ovog istraživanja, zaključeno je da je ostvareni napredak ka postizanju rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori ograničen, a zauzelo se i pojasnilo značajno teorijsko stanoviše da napredak "ka" rodnoj ravnopravnosti, u stvari, nije progresivan i ne znači nužno da se doista teži ostvarivanju rodne ravnopravnosti u praksi. Na primjeru analiziranih crnogorskih zakonskih rješenja, dakle, iznjedrilo se gledište da su, možda, zakonodavna rješenja koja naizgled imaju za cilj postizanje rodne ravnopravnosti, zapravo inherentno ograničena, i da je napredak ka rodnoj ravnopravnosti ograničen, odnosno dopušten samo onoliko koliko to dozvoljava održavanje struktura rodne podređenosti.